Monthly Archive for October, 2007

Page 4 of 5

Tržni centar Verno

verno_unutrasnjost.jpg

Kao i svaka druga vagica obradovala sam se novom mjestu na kojem ću moći kupovati detalje za moj dom i vrt. U medijima su jako fino predstavili tržni centar Verno, koji se prostire na 5000 kvadratnih metara. Pomislila sam kako je prava zgoda što se nalazi pored „velikog“ Tropic-a, pa ću svaki put kad budem išla u nabavku moći malo i tamo da svratim.

Danas sam konačno odvojila vrijeme za to. Utisak je prilično nezadovoljavajući, šteta toliko ni u šta potrošenog prostora. Roćko me je tješio govoreći da je i bolje što Banja Luka još uvijek nema tržne centre kao što su Bricostore ili Obi, jer tamo svaki put potrošim kišu novca.

Elem, u prizemlju ovog tržnog centra nalaze se alati za kuću i vrt, oprema za kupatila, i slične stvarčice. Čak i ja koja se se skromno razumijem u te stvari vidim da je izbor proizvođača jako siromašan. Na drugom spratu nalazi se bijela tehnika, posuđe i kič detalji za kuću. Iako su me na samom startu odbijala jedina tri cvijetna dezena tanjira nastavila sam šetnju među rafama. Novo ništa nisam vidjela, a sve vrijeme mi je padalo na pamet: “Ovu peglu sam vidjela tamo jeftinije, ove zdjelice, potpuno iste, ovdje su duplo skuplje nego…“

Izgleda da još uvijek u ovom gradu ne postoji mjesto u kome ću moći kupiti sjeme cherry paradajza, lijepu posudu da presadim bonsai, i slične stvari koje bi me s vremena na vrijeme učinile srećnijom.

Zloćka

Tropic + Delta = Haos

delta_tropic.gif

Priča počinje potpisivanjem ugovora o preuzimanju Tropic-a od strane Delta Holdinga u julu. Od tada pa do danas nevjerovatno je koliko je oslabila usluga u Tropic centrima.

Haos koji je nastupio očigledan je svakom kupcu koji uđe u jedan od Tropic-ovih centara u Banjaluci. Poluprazne rafe, premalo obučenih radnika/previše radnika na obuci, haos u rasporedu, samo su neki od pokazatelja da je nešto trulo u državi Danskoj.

Koje odlike dobrih lanaca supermarketa Tropic trenutno nema?

Prepoznatljivost - svaki kupac mora biti u stanju identifikovati supermarket po nekim standardizovanim obilježima. Iako je Tropic vrlo brzo uveo neke od osnovnih obilježja, napravljeni su propusti u mnogo važnijim stvarima u organizaciji jednog lanca. Prvenstveno se to odnosi na raspored rafa, nejednakost u kasirnom dijelu, vrlo problematičnom označavanju cijena i nedopustivu razliku u ponudama i cijenama između pojedinih marketa. Isto tako, vrlo je upitna podjela poslova unutar centara. U jednom ima previše radnika, u drugom nikog, u trećem opet svi radnici su na obuci pa ni sami ne znaju gdje se šta nalazi. Nevjerovatno je koliko svaki centar izgleda kao da je sam za sebe, umjesto da je dio lanca kojem pripada.

Pored ovog, udarac imidžu Tropic-a daje i činjenica da se Delta od preuzimanja nije ni oglasila kao novi vlasnik lanaca. Kupci koji su bili informisani o preuzimanju preko medija su nedovoljno informisani o stanju lanca u kojem troše svoj novac. Neko će možda pomisliti kako ovo nije bitno, sve dok ne uzme u obzir gore navedene faktore. Ako kupac vidi da je usluga gora, ponuda robe sve lošija i ako generalno vlada konfuzija i među samim radnicima, on zaključuje da je Delta kriva za to. Takav udarac imidžu kompanije je strašan.

Nikako mi ne ide u glavu da gigant poput Delta Holdinga tako dugo nije u stanju organizovati rad svoje nove kompanije. Ublažiti nastalu krizu je sljedeći korak. Međutim poruke koje trenutno dobijamo su svakakve samo ne ohrabrujuće. Kao da stručnjaci iz Delta PR & Marketinga ne postoje.

Roćko

Banjolučke/banjalučke nedoumice

auto-trke.jpg

Ovo je samo jedan od bezbroj primjera koji svakodnevno srećem na ulici, u dnevnoj štampi, čak i u zvaničnim dokumentima.

Stoga nije na odmet da malo ponovimo pravopis.

Grad u kojem Roćko i ja živimo zove se Banja Luka/Banjaluka. Da li pisati sastavljeno ili odvojeno stvar je ličnog izbora. Ali ako se opredjelimo za jednu varijantu trebalo bi da poštujemo i neka pravila.

Ukoliko se odlučimo da pišemo Banja Luka, onda genitiv imena ovog grada glasi Banje Luke, dativ Banjoj Luci, akuzativ Banju Luku, i td. Takođe, odgovarajući pridjev glasi banjolučki.

U slučaju da pišemo Banjaluka, onda je genitiv Banjaluke, dativ Banjaluci, akuzativ Banjaluku, i td. Odgovarajući pridjev glasi banjalučki.

Ako postoje još neke nedoumice onda svakako preporučujem Rečnik jezičkih nedoumica Ivana Klajna.

Zloćka

Za ljepšu Srpsku

YouTube Preview Image

Za sve one koji nisu još vidjeli kako nam izgleda Srpska .)

A i da se nova zgrada Vlade pojavi negdje kao obilježje. Zgrade kao brendovi :))

Roćko

Lažno predstavljanje

Nivea oxygen

Za ovu liniju proizvoda tvrde sljedeće:

“Vodeći znanstvenici laboratorija NIVEA otkrili su trenutačni obnavljajući učinak čistog kisika na stanice kože. Dodavanjem 15% čistog kisika u ovu inovativnu liniju za njegu kože, formula proizvoda vidno će oživjeti zdravi izgled kože.”

Na prvu pogled super zvuči, zar ne?

Hajdemo analizirati poruku:

1. Naučnici otkrivaju nevjerovatan efekat! (stručna lica, čike u bijelom:).

2. Kiseonik - potreban svakom živom biću. Da njega nema, ne bi bilo života kakvog danas poznajemo (jasno i djetetu u vrtiću!).

3. Naučnici + kiseonik = Dobitna formula od 15% kiseonika u Niveinim proizvodima (vaaaau! koriste formule! 15% zvuči baš potaman).

4. Zdrav izgled, bla bla bla! (Hej, ipak su to naučnici smislili, izvagali, oprobali!).

Okej, šta ovdje nije u redu?

Kao prvo, kiseonik kao hemijski element je vrlo agresivan. Ubija gotovo sve poznate žive ćelije u svom slobodnom stanju. Sa njim su povezani problemi sa hiperventiliranjem i generalno se smatra jako toksičnim. Ako pređemo na tečne oblike, koristi se kao raketno gorivo ili recimo pri blajhanju kose, gdje upravo kiseonik ima efekat žutenja/bjeljenja kose usljed svog razornog djelovanja na žive ćelije.

Kao drugo, zamislimo da običnu kremu ostavimo na vazduhu, pokvarila bi se baš zbog kiseonika. Teoretski ako su već dodali kiseonik u kremu u nekom obliku, potrebna je velika količina konzervanasa da ne bi došlo do kvarenja kreme, a oni opet štete koži.

Najbolje ipak za kraj: upravo atmosfera Zemlje koja nas stalno okružuje sadrži 21% kiseonika.

Roćko