Unutar kampusa Univeziteta u Banjoj Luci će se otvoriti Inovacioni centar Banja Luka, u kome će priliku dobiti svi diplomci i postdiplomci da svoje znanje pretvore u praksu i da razviju neku inovaciju ili biznis, kroz ovakav model inovacionog-poslovnog inkubatora. Svidjela mi se vijest jako, jer ovako nešto kod nas nije postojalo. Ne mora svaka novina biti dobra, ali mislim da bi ova mogla biti.
Ujedno, kad vidim kojim tempom se razvija kampus, poželim ponovo biti student i ako ništa samo da dobijem priliku da učestvujem u svim novinama koji se nude. Iako uvijek ima korupcije, nadam se da će ostvariti bar 10% zacrtanih ciljeva i jedva čekam da moja djeca krenu studirati :)
Više o ovom na sajtu Minstarstva nauke i kulture, a ako neko od vas se muva po kampusu, neka napiše kako to u stvarnosti izgleda :) Pretty please!
Roćko
Možda niste znali, ali u sadržaju većine prašaka za veš se nalazi i optički izbjeljivač. Njegovim vezivanjem za tkaninu i specifičnom refleksijom dobijamo privid bjeline, a time i čistote veša kojeg smo upravo oprali. Takođe, korišćenjem zrnaca koji usljed djelovanja vode otpuštaju radikalni kiseonik, čiji efekat se vidi u izbjeljivanju materijala, svaki put kad operemo bojeni veš on postaje malo bljeđi i gubi na intenzitetu boje.
Malo je poznato da stari deterdženti za veš nisu sadržali ove komponente, baš iz razloga što praktično štetite svoju odjeću sa njima, ali je tržištu bilo dovoljno da ih samo jedan proizvođač počne upotrebljavati - reklamirajući posebnu bjelinu kao specijalni efekat, pa da ih svi malo po malo počnu koristiti.
Znači, za potrebe marketinga koje je trebalo nešto čime bi se proizvod izdvajao od konkurencije, sa vremenom i benčmarkingom svi su se izjednačili. Ekstra efekat je nestao, ali je ostala štetnost po boje.
Genijalni marketari su tad se sjetili proizvesti deterdžent koji ne sadrži optičke i peroxidne izbjeljivače, pojačavajući efekat prepakivajući ga iz praška u gel i početi prodavati kao revolucionarni proizvod, naravno po premium cijeni. Čitava plejada bio/color/power/oxy/sensitive deterdženata samo prati istu formulu već godinama.
Koliko samo ovakvih nametnutih potreba je poteklo u modernom svijetu baš zbog potreba marketara da stvore ekstra efekat proizvoda, da bi se koliko toliko razlikovao od konkurencije, pritom nas natjerati na bolest i onda nam nudeći čarobni lijek?
Svemoćna je melodija našeg frulaša, problem je samo što smo postali miševi!
Roćko
Roćko je baš zaredao sa postovima, mene je pokrivao jer sam zatrpana poslom i učenjem, ali vrijeme je da i ja nešto napišem.
Vidim da se ponovo aktivirala priča oko krivičnih i prekršajnih sankcija. Porazno je da i direktor policije RS Uroš Pena smatra da je izdržavanje kazne zatvora isto što i pohađanje kursa za napredne kriminalce. Upravo to je prije par dana izjavio za Nezavisne novine povodom ubistva sedamnaestogodišnjaka u Sarajevu .
U našem Zakonu stoji: „Svrha izvršenja kazne zatvora je da osuđena lica primjenom savremenih, pedagoških, penološko-andragoških oblika, metoda i sadržaja rada tokom izdržavanja kazne zatvora usvoje društveno prihvatanje vrijednosti u cilju lakšeg uključivanja u život na slobodi i da se ponašaju u skladu sa opšteprihvaćenim normama ponašanja“. Da li je praktično upotrebljivo ovo osnovno načelo izvršenja kazne zatvora? Sumnjam da se u našim zatvorima posebna pažnja pridaje definisanju psihofizičkih karakteristika ličnosti na osnovu kojih se određuje način kao i stepen uspješnosti prevaspitavanja. Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske predstavlja samo jednu teoriju koja je izgleda nesprovodiva u našoj zbilji. On je pokušaj jednog sistematskog objašnjenja stvari onakvih kakve bi trebalo da budu. Tu se, između ostalog, kaže da se osuđenima mora omogućiti rad u skladu sa njihovim sposobnostima, koji treba biti koristan i da odgovara savremenom načinu rada iste vrste na slobodi, a svrha toga je da se održe ili povećaju radne navike i stručno znanje radi što lakšeg uključivanja u koristan život van zatvora. Redovno radno vrijeme osuđenog je 40 sati sedmično sa pravom naknde na rad, osim ako pohađa nastavu. Organizuju li se na Tunjicama kursevi za opšte i stručno usavršavanje i osposobljavanje zatvorenika? Znam da imaju trošnu biblioteku i dobro opremljenu teretanu.
Kako stvari stoje, nemamo neke koristi od ove teorije o svrsi izdržavanja kazne. Zapravo, ona kod nas prestaje biti teorija već postaje dogma o zatvorskim kaznama, jer da je u pitanju primjenjiva teorija nešto bi se mijenjalo našom sumnjom u nju, činjenicama bi mogli mijenjati situaciju (što Sarajlije pokušavaju protestom), ali ovako se od nas ne traži nešta drugo osim vjere da ljudi koji trenutno izvršavaju kaznu mogu da se promjene.
Zloćka
Zloćka je već pisala o Adidasu i o njihovom nastanku, no sad se pojavio i filmić koji slikovito objašnjava kako je Adidas nastao. Dobar način održavanja pozicioniranja marke, a i nigdje se ne spominje brat Rudolf ;)
Pogledajte i sami:
Roćko
Izgleda da je taktika bila “ugasi da se strasti smire, pa opet upali”, ali ovaj put sa novim pravilima. Možete ga naći ovdje.
Svako ko hoće da učestvuje na forumu, mora da pri registraciji ostavi broj indeksa i JMBG i da time dozvoli svoju identifikaciju. Pravi demokratski forum, ali ko kaže da morate ostaviti tačne podatke? ;)
No, isto tako, srećom postoji i alternativni studentski forum koji možete naći ovdje.
Uglavnom, bitno je da postoji mogućnost izbora, ali uprkos mogućnosti identifikacije, nadam se da će studenti upoznati i iskoristiti svoja prava.
Roćko
Članci vezani za temu:
http://www.blatruc.com/10/ukinut-forum-ekonomskog-fakulteta-u-banjaluci/
http://www.blatruc.com/11/ukinut-forum-ekonomskog-fakulteta-u-banjaluci-2/
http://www.blatruc.com/11/ukinut-forum-ekonomskog-fakulteta-u-banjaluci-3/
Loading ...
